SREDA, 22. FEBRUAR U 19.00
MALA SALA
predstavljanje novih brojeva
Kako je pokrenuta Zora?
List za zabavu, pouku i književnost izlazio je u Mostaru od 1896. do 1901. godine. Pokrenuli su ga najugledniji pisci toga doba Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić i Atanasije Šola.
U Beču je pre toga, 1863. godine, osnovano Udruženje srpske akademske omladine koje je bilo aktivno sve do Prvog svjetskog rata i izdavalo mjesečni časopis pod istim imenom. On je bio s osobitim političkim naglaskom, u skladu s tadašnjim vremenom.
U Mostaru su 30. NOVEMBRA 1895. godine (vjerovatno po starom kalendaru) Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović uputili molbu Zemaljskoj vladi i zatražili dozvolu za pokretanje književnog časopisa Zora. Na Kalajev odgovor se čekalo do 28. februara sljedeće godine, kada je potpisao odobrenje za novi časopis i uputio ga Zemaljskoj vladi. U odgovoru se kaže: "Dopušta se istočno-pravoslavnim građanima iz Mostara Aleksi Šantiću i Svetozaru Ćoroviću izdavanje literarnog časopisa Zora u okvirima navedenim u njihovoj molbi koja se nalazi u prilogu. Cenzuru novog lista vršile bi okružne vlasti u Mostaru."
Budući da pomenuti časopis treba da bude, ne politički, nego beletristički orijentisan skreće se posebna pažnja da se neće dopustiti urednicima da se u časopisu bave bilo kakvom politikom. Zemaljska vlada je 8. marta uputila Aleksi Šantiću i Svetozaru Ćoroviću odobrenje: "Uslijed Vaše amo podnešene molbenice, obnašala je Zemaljska vlada podijeliti Vam ovijem dozvolu, da možete zajednički izdavati u Mostaru beletristički list Zoru."
Aprila mjeseca 1896. godine izašao je prvi broj Zore i to bez ikakvog uvoda ili najavljivanja programa novog časopisa. Počeo je jednostavno Šantićevom pjesmom "Ostajte ovdje". Posljednji broj Zore je izašao u decembru mjesecu 1901. godine. Atanasije Šola svjedoči da je glavni posao oko administracije i podnošenje papira Zemaljskoj vladi uradio Svetozar Ćorović.
Nova Nova Zora izrasla je iz Ćorovićevih književnih susreta. U Bileći i Gacku, 1997. godine, Prosvjeta je pokrenula Ćorovićeve susrete pisaca. Ideja je bila da se u Bileći održavaju susreti proznih pisaca, uz dodjelu nagrade za najbolju proznu knjigu napisanu na srpskom jeziku u periodu između dva Susreta. Svake godine se održava razgovor za okruglim stolom sa temom Srpska proza danas. Učestvuju poznati pripovjedači, romansijeri, kritičari.
