logo skc

  

 

KNJIŽEVNA PERIODIKA: NOVA ZORA

casopis-nova-zora-dvobroj-15-16-_slika_o_39817257.jpg

 

SREDA, 22. FEBRUAR U 19.00

MALA SALA

predstavljanje novih brojeva
Kako je pokrenuta  Zora?
List za zabavu, pouku i književnost izlazio je u Mostaru od 1896. do 1901. godine. Pokrenuli su ga najugledniji pisci toga doba Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić i Atanasije Šola.
U Beču je pre toga, 1863. godine, osnovano Udruženje srpske akademske omladine koje je bilo aktivno sve do Prvog svjetskog rata i izdavalo mjesečni časopis pod istim imenom. On je bio s osobitim političkim naglaskom, u skladu s tadašnjim vremenom.
U Mostaru su 30. NOVEMBRA 1895. godine (vjerovatno po starom kalendaru) Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović uputili molbu Zemaljskoj vladi i zatražili dozvolu za pokretanje književnog časopisa Zora. Na Kalajev odgovor se čekalo do 28. februara sljedeće godine, kada je potpisao odobrenje za novi časopis i uputio ga Zemaljskoj vladi. U odgovoru se kaže: "Dopušta se istočno-pravoslavnim građanima iz Mostara Aleksi Šantiću i Svetozaru Ćoroviću izdavanje literarnog časopisa Zora u okvirima navedenim u njihovoj molbi koja se nalazi u prilogu. Cenzuru novog lista vršile bi okružne vlasti u Mostaru."
Budući da pomenuti časopis treba da bude, ne politički, nego beletristički orijentisan skreće se posebna pažnja da se neće dopustiti urednicima da se u časopisu bave bilo kakvom politikom. Zemaljska vlada je 8. marta uputila Aleksi Šantiću i Svetozaru Ćoroviću odobrenje: "Uslijed Vaše amo podnešene molbenice, obnašala je Zemaljska vlada podijeliti Vam ovijem dozvolu, da možete zajednički izdavati u Mostaru beletristički list Zoru."
Aprila mjeseca 1896. godine izašao je prvi broj Zore i to bez ikakvog uvoda ili najavljivanja programa novog časopisa. Počeo je jednostavno Šantićevom pjesmom "Ostajte ovdje". Posljednji broj Zore je izašao u decembru mjesecu 1901. godine. Atanasije Šola svjedoči da je glavni posao oko administracije i podnošenje papira Zemaljskoj vladi uradio Svetozar Ćorović.
Nova Nova Zora  izrasla je iz Ćorovićevih književnih susreta. U Bileći i Gacku, 1997. godine, Prosvjeta je pokrenula Ćorovićeve susrete pisaca. Ideja je bila da se u Bileći održavaju susreti proznih pisaca, uz dodjelu nagrade za najbolju proznu knjigu napisanu na srpskom jeziku u periodu između dva Susreta. Svake godine se održava razgovor za okruglim stolom sa temom Srpska proza danas. Učestvuju poznati pripovjedači, romansijeri, kritičari.

Pin It

Please publish modules in offcanvas position.

Studentski kulturni centar - Kralja Milana 48, Beograd